Glagoljica i glagoljaška tradicija hrvatski su kulturni fenomen, jedinstven po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim, ali i semiotičkim odlikama.
U Republici Hrvatskoj 2014. godine glagoljica je odlukom Ministarstva kulture uvrštena na listu nematerijalnih kulturnih dobara RH. Oblikovanjem murala glagoljica je približena digitalnom dobu.
Autorica idejnog dizajna murala Jasna Horvat uz murale napisala je i roman AZ koji je izravni poticaj za dalje proučavanje kulturne baštine. Zidovi Fakulteta oslikani glagoljicom postali su platno za ispisivanje poruka na starom hrvatskom pismu glagoljici i uz Zagrebačku katedralu najveći je zatvoreni prostor neke institucije koja sadržava glagoljicu.
Pozornost auditorija tako je usmjerena na filozofiju i simboliku hrvatskoga tradicijskog pisma. Primjer je to kako se glagoljicom može komunicirati (u prostoru) te potvrda da se glagoljica uspješno može implementirati i u struke koje nisu jezikoslovne.
Murali Fakulteta primjer su kako zagubljeni dijelovi hrvatskog identiteta izgrađuju nove kulturne i kreativne proizvode.