ARS IGRUM – dramatizirani sjaj mitološke zaigranosti. Ars Igrum (Osijek, Andizet) zbirka je dramskih tekstova za djecu osječke znanstvenice i književnice Jasne Horvat popraćena slikovnim interpretacijama Leona Lendića. Autorica svoj književni opus, književnoj sceni poznat pod nazivom Ars Horvatiana, započela je 2002. zbirkom Izgubljena vila: igrokazi (Osijek, Matica hrvatska). Književni prvijenci Jasne Horvat zaokupljeni su mitološkom tradicijom te se danas mogu ocijeniti zasebnim ciklusom kojega uz Izgubljenu vilu čine Alemperkina kazivanja (2005., Zagreb, Naklada Ljevak) i roman za djecu Krijesnici: dobri kućni duhovi (2009., Zagreb, Algoritam).
Prigodničarske dramatizacije i kratki igrokazi za djecu u izdanju Andizeta osmišljeni su za scenska izvođenja, ali se njihova književna poruka uspješno ostvaruje i čitanjem u sebi. Elementi koji nedvojbeno traže čitanje, a nisu dijelom iskaza mišljenih za izvođenje jesu peritekstualni dijelovi – crteži Leona Lendića, koji vizualiziraju pojedinačne scene, te Tumač mitoloških pojmova, koji prati prva tri teksta zbirke usmjerena slavenskoj mitologiji. Upravo su ti elementi zbirke Ars Igrum poticajni za čitanja u sebi jer uz mogućnost priređivanja i scenskih izvođenja nude mogućnost bavljenja i čitanja samih dramskih tekstova iz različitih perspektiva, a s prilagodbom dobi čitatelja i/ili odgojno-obrazovnim ishodima, ako je riječ o bavljenju tekstovima u obrazovnome kontekstu. Zbirka dramskih tekstova Ars Igrum donosi i manje poznate tekstove Jasne Horvat kakvima su Neposluh i Propuh i Mali princ, dramatizacija istoimenoga izvornika Antoinea de Saint Exupéryja.
Dramski tekstovi Ars Igruma, kako sugerira i naslov zbirke, ističu važnost umijeća igranja – igranja tekstom, igranja u tekstu, ali i igranja uloga iz teksta. Tu se otkriva važnost dramskoga teksta i njegova priređivanja za izvođenje, a igra se nameće kao svrhovit i učinkovit način odgoja, stvaranja i učenja o kulturnoj i književnoj tradiciji.